Mišići i zglobovi u šaci omogućuju snažne, precizne i spretne pokrete. Kompleksna građa u kombinaciji sa svakodnevnim opterećenjima može dovesti do raznih ozljeda i bolesti šake koje rezultiraju smanjenom funkcijom šake. Ozljede tetiva i perifernih živaca vrlo su učestale u svakodnevnom životu. Na tetivama se javljaju kao upale, tj. tendinitisi, tendovaginitisi i tenosinovitisi, a rezultat su opterećenja i ponavljajućih pokreta. Najčešće ih nalazimo na tetivama šaka, a javljaju se i na tetivama u lakatnom i ramenom zglobu.

Na šaci se može javiti upala tetive bilo kojeg prsta šake, a najčešća je upala tetiva u području korijena palca, odnosno De Quervainova bolest koja nastaje zbog brojnih pokreta dviju tetiva u zajedničkoj ovojnici. Ako imate de Quervainov tenosinovitis  vjerojatno ćete osjećati bol pri okretanju ručnog zgloba, hvatanju predmeta ili pri skupljanju prstiju u šaku. Iako točan uzrok de Quervainovog tenosinovitisa nije poznat, svaka aktivnost koja uključuje ponavljajuće pokrete šake ili ručnog zgloba, npr. rad u vrtu, igranje golfa, podizanje djeteta ili udaranje reketom – može ga pogoršati.

Upala tetive kod koje dolazi do zadebljanja tetivne ovojnice i zbog toga do otežanog i bolnog klizanja tetive naziva se i tzv. trigger ili škljocavi prst.

Škljocavi prst je stanje u kojem se jedan od vaših prstiju zaglavi u savijenom položaju, te ga se može savijati ili ispravljati uz preskok. Radi se zapravo o stenozirajućem tenosinovitisu koji nastaje kada je zbog upale tetive sužen prostor unutar omotača koji okružuje tetivu zahvaćenog prsta pa je otežano normalno gibanje tetive kroz omotač.

Najčešći tumori u području šake su dobroćudni tumori. Jedan od najčešćih tumora šake su cistični tumori ili ganglioni ( higromi ).Ispunjeni su želatinoznom masom s vratom koji komunicira sa zglobom ili tetivnom ovojnicom. Obično nemaju simptoma, ali mogu izazvati bol I smanjenje pokretljivosti zgloba. Također se mogu javiti trnci u prstima posljedično samom pritisku živca na strukture . Znatno su rjeđi brojni drugi tumori mekih tkiva šake.

Osnovni cilj kirurškog liječenja je ukloniti tumor, a pritom očuvati ili rekonstruirati funkciju šake. Sve operacije šake u našoj poliklinici se izvode uz pomoć blijede staze te povećanje operacijskog polja lupama .

Bolest se očituje ponajprije promjenama osjeta, pojavama trnaca, žarenja, pečenja ili smanjenim osjetom u prva tri prsta šake, a zatim i pojavom boli u području korijena šake koja je najčešća noću, a može se širiti kroz dlan i prste, ali i sve do ramena. Poznat naziv za ovaj sindrom je i computer disease jer se pojavljuje kod ljudi koji rade puno na računalima, koristeći miš i tipkovnicu. Predisponirajući faktori za nastanak sindroma su manualni poslovi i dugotrajni ponavljajući pokreti u ručnom zglobu. Osobito kod specifičnih zanimanja kao što su informatičari, daktilografi, bibliotekari i općenito poslovi gdje se puno radi rukama.

Karpalni kanal anatomska je struktura koja se nalazi na dlanu u području ručnog zgloba. Tvore ga kosti zapešća i poprečni karpalni ligament.

Pojavom sindroma karpalnog kanala dolazi do pritiska na medijani ili medijalni živac u karpalnom tunelu na korijenu šake ispod samog dlana.

Operativni zahvat – otvorena dekompresija medijalnog živca u karpalnom tunelu izvodi se ambulantno u dnevnoj kirurgiji što znači da pacijent nakon zahvata odlazi kući. Izvodi ga kirurg koristeći minimalno invazivnu tehniku i najsuvremeniju medicinsku opremu.

Ovisno o trajanju sindroma prije operativnog zahvata ovisi i rezultat liječenja. Ponekada je potrebno nekoliko mjeseci do potpunog oporavka živca i nestanka svih simptoma.

Dupuytrenova kontraktura počinje kao čvorić koji se najčešće nalazi na dlanu u području 4 i 5 prsta. Fibrozni tračak na dlanu se pojavljuje prije kontrakcije prsta i može se napipati duž uzdužne brazde na dlanu. Ovo oboljenje predstavlja bolesno zadebljanje tkiva ispod kože dlana šake, što dovodi do savijanja prstiju prema dlanu s nemogućnošću opružanja (ispravljanja) prsta ili više prstiju.

Kako bolest napreduje, zglobovi postaju sve manje pokretni, zahvaćeni prsti se savijaju prema dlanu i pacijent ih više ne može potpuno ispraviti. Obično je prstenjak prvi zahvaćen, zatim mali prst i na kraju srednjak. Da bi se Dupuytrenova kontraktura razvila do stupnja da su zahvaćena ova tri prsta obično prođe nekoliko godina od prvih simptoma.

Pri pregledu u dogovoru s pacijentom, postavit će se oblik i način liječenja ove bolesti. 2 do 3 dana prije i poslije operacije ne uzimati lijekove koje razrjeđuju krv. Ovaj zahvat se izvodi u lokalnoj anesteziji, a ovisno o zahvaćenosti prstiju i dlana šake, zahvat traje od 30 do 90 minuta.